Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja je prirodno blago Srbije koje se nalazi u istoimenoj opštini u Raškom okrugu. Vrnjačka Banja je i najveća i najpoznatija banja u Srbiji. Udaljena je svega oko 240 km od Beograda, 25 km od Kraljeva i 7 km od Trstenika. Zahvaljujući autoputu, iz Beograda do Vrnjačke Banje se stiže za manje od dva sata. Smeštena je između planine Goč, čija nadmorska visina iznosi oko 1210 metara, i Zapadne Morave. Klima Vrnjačke Banje je umereno kontinentalna sa uticajem planinske klime zahvaljujući kojima je vazduh u Vrnjačkoj Banji izuzetno zdrav i lekovit.

Leta u Vrnjačkoj Banji su sa svežim jutrima i večerima zbog vetra koji duva sa Goča prema Zapadnoj Moravi, a zime su obično snegovite i bez oštrih mrazeva. U Vrnjačkoj Banji srednja godišnja temperatura iznosi nešto preko 10°C, a srednja letnja oko 20°C.

U Vrnjačkoj Banji se nalazi sedam mineralnih izvora, a to su: Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za terapije koriste četiri (Topla voda, Snežnik, Jezero i Slatina) dok se dve flaširaju kao stona mineralna voda (Voda Vrnjci sa izvora Topla voda i Vrnjačko vrelo). Vrnjačke lekovite mineralne vode se primenjuju kod lečenja:

  • Lečenja šećernih bolesti
  • Stanje posle preležene zarazne žutice
  • Lečenja hroničnog zapaljenja creva i želuca
  • Bolest žučne kese i žučnih puteva
  • Čira u želucu i dvanaestopalačnom crevu
  • Bolest bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokraćnih puteva i drugih bolesti.

Banja ima veoma dugu tradiciju lečilišta. Lekovite vode Vrnjačke Banje imaju svoju istoriju od par stotina godina. Na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru u vremenu od II do IV veka stari Rimljani su izgradili lečilište i oporavilište AQUAE ORCINAE. O tome svedoče i arheološki nalazi u užem jezgru rimske banje, odnosno, bazena za kupanje, rimskog izvora tople mineralne vode (Fons Romanus) i mnoštvo kovanog novca koji je ostavljan u lekovitom izvoru. U Vrnjačku Banju su na lečenje i oporavak uglavnom dolazili rimski legionari, kao i romanizovana aristokratija starosedelaca. Pravi razvoj moderne Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu.